DOSTOJANSTVENO I PRIMJERENO OBILJEŽEN DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991.-2014.

Programom pod nazivom "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta" u dvorištu Opće županijske bolnice Vukovar, kroz koju je tijekom agresije na Vukovar 1991. godine prošlo 3470 ranjenika nad kojima je obavljeno više od 2500 operacija, u Vukovaru je 18. studenoga 2014. godine počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 23. obljetnice stradanja u Domovinskom ratu.


20. obljetnica oslobođenja Kupresa i dan Udruge specijalne policije

Pozivamo vas na svečano obilježavanje dvadesete obljetnice oslobođenja Kupresa i dana Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata HR - HB 2. studenoga 2014. godine.



Tri republike ili četiri federalne jedinice rješenje su problema BiH

O problemu Hrvata u BiH, znanosti te nedavno osnovanoj Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti BiH (HAZU) razgovarali smo s dr. sc. Božom Žepićem, professorom emeritusom, potpredsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH.

Predugo su trajale pripreme za osnivanje HAZU BiH. Zašto je upravo sada utemeljen?

Čitav sklop okolnosti utjecao je da se to mnogo ranije nije dogodilo. Od kada je još u devedesetim ratnim godinama u Sarajevu formirano Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, za što je goleme zasluge imao moj nekadašnji profesor pokojni Nikola Filipović, postojali su planovi i ozbiljne nakane da to društvo preraste u Akademiju. Međutim, po svemu sudeći, to se u Sarajevu nikako nije moglo dogoditi. Prvi razlog vidim u zapostavljanju i neadekvatnom tretmanu toga društva. Osporavane su mu plemenite nakane, smatrano je suvišnom i nepotrebnom, paralelnom i konkurentskom institucijom državnoj Akademiji nauka. Gurnuto je na marginu, oduzete su mu prvobitne prostorije, nije dobilo financijsku i drugu potporu. Ipak, sve je to preživjelo samo zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca. Ali, ostalo je osuđeno tavoriti u zapećku sarajevske sredine. Dakako, kao i uvijek, pratila ga je neodlučnost i podijeljenost hrvatskih intelektualnih i političkih kadrova koji žive i koji tamo rade i djeluju. S treće strane promatrano, postojao je otpor sarajevske sredine i politike svemu što nosi hrvatski predznak, pa makar sličilo samo na kulturnu autonomiju. Tako nikada nije dopuštena inicijativa da se formira zajednička hrvatsko - bošnjačka akademija na razini zajedničkog entiteta Federacije, dok je ANU BiH smatrana dovoljnom za sve narode i za sva vremena, a držana podalje od podjednakog utjecaja sve tri nacionalne politike.